BELEF 2003 Pozoriste - Rezo Gabriadze
Staljingradska bitka

 


STALJINGRADSKA BITKA: REKVIJEM

Municipalni teatar studija – Gruzija

Režija, scenografija i kreacija lutaka: Rezo Gabriadze
Režija tonskog zapisa: Rezo Gabriadze

BELEF 2003 - Staljingradska bitkaUčestvuju:
Aljoša – scenski radnik, transporter, konj
Nataša – cirkuska zvezda, kobila
Pilhas – kijevski majstor za sitne popravke
Pauls – nemački feld maršal
Staljin – sovjetski generalismus
Gorjenko – sovjetski general
Aljošin anđeo
Mama mrav i drugi.

Vreme: 1937 – 1943.
Mesto: Moskva, Berlin, Kijev, Staljingrad

Animatori:
Kobulia Ketevan
Amiredjibi Tamar
Sharashidze Irakli
Osepashvili Giorgi
Gvazava Badri
Gonobolin Denis

Tehničar:
Boris Aleksandrov

Kompletan autor

Rezo Gabriadze, pisac i umetnik, rođen 1936. u Gruziji, diplomirao Filologiju na državnom Univerzitetu u Tbilisiju. Pisac scenarija, fimski reditelj, autor trideset pet filmova uključujuci Take it Easy, Mimino, Kindzaza, Ećentrics... Osnovao je 1981. Tbiliski pokrajinski teatarski studio s kojim je gostovao u Parizu, Berlinu, Madridu, Americi, na festivalima u Edinburgu i Avinjonu, potom u Moskvi, Ašingtonu. Svoje lutkarsko pozorište Gabriadze je sagradio ranih šezdesetih i ono do danas, kao i pozorišni kafić, gotovo da su nezaobilazna stavka u turističkim vodičima kroz Tbilisi. Tokom gruzijskog građanskog rata Pozorište je uništeno, da bi ga Gabriadze, po povratku iz egzila, podigao iz pepela, obnovio i proširio. Od 1994, kada je predstava Staljingradska bitka: rekvijem napravljena, gostovala je širom Evrope, da bi proletos bila hit na World Stage festivalu u Torontu i Lincoln Centar festivalu u Njujorku.

O predstavi

"Bože koliko je ljudi poginulo tako mnogo, a oni ih ipak jošuvek broje. Ali niko ne broj nas mrave, iako niko jošnije hodao zemljom tako nečujno kao mi" kaže Mrav, jedan od najupečatljivihij likova lutkarske predstave Staljingradska bitka: rekvijem poznatog gruzijskog filmskog i pozorišnog umetnika Reze Gabriadzea. Ova predstava, rađena 1994, prvi je projekat Reze Gabriadzea po povratku iz Francuske, gde je potražio utočište od gruzijskog građanskog rata (1992-94).

Staljingradska bitka: rekvijem pokriva period od pet godina i prostor od Staljingrada do Kijeva, i od Moskve do Berlina. Sama Staljingradska bitka je kontekst u okviru koga pratimo nekoliko paralelnih sudbina od generala do konja i mrava čiji je život promenjen i određen ratom. Tu je konj Aljoša koji traga za svojom dragom Natašom, cirkuskom kobilom; zatim dečak Ješa, koga prvi put srećemo kao simptičnog prodavca sladoleda, a drugi put kao poludelog povratnika s ratišta, koji s kalašnjikovom upada na svadbu; pa elegantni slikar i špijun Molder koji puši u dekadentnom berlinskom kafeu, da bi nekoliko trenutaka kasnije pao na pločnik ispred tog istog kafea pogođen hitcima iz pištolja nepoznatog napadača... Tu su još i vojnik iz Odese; sovjetski general Gorenko; nemački feld maršal, koji većdva milenijuma vodi svoju legiju u različite ratove.

Gabriadze prikazuje sudbine svojih junaka kao tragikomične i apsurdne, bez obzira na to kojoj strani pripadali. Njihove priče su predstavljene kao isprepletani poetični fragmenti, koji i u literarnom i vizuelnom smislu imaju formu kolaža. Reditelj koristi različite vrste lutaka marionate, ginjole, shadow puppets raznih veličina i od različitih materijala. No, na svojoj maloj lutkarskoj sceni kutiji u stanju je da dočara spektakularne efekte često veoma jednostavnim sredstvima.

Silvija Jestrović